Nakon što je Hrvatska narodna banka odbila zahtjev mađarskog MOL-a da zamjeni eure za kune prilikom predstojeće kupnje dionica Ine, banke i drugi subjekti na tržištu novca su osjetili svoju šansu u toj situaciji pa je tečaj već u prošli petak kliznuo ispod 7,20 kuna za euro. U ponedjeljak je na međubankarskom novčanom tržištu jedan euro vrijedio 7,1850 kuna.

Iako se još ne zna cijena po kojoj je MOL spreman plaćati Inine dionice, procjenjuje se da će se vrijednost te transakcije kretati između devet i deset milijardi kuna. MOL mora osigurati novac za preuzimanje 30-postotnog paketa dionica iz ruku više od 60.000 dioničara, a kako je HNB odbila direktnu konverziju eura u kune, mađarska kompanija mora angažirati domaće banke za taj posao.

Za bilo koju banku to je prevelik zalogaj pa se očekuje da će MOL morati angažirati više njih. S obzirom da je iza nas vrhunac turističke sezone kad je domaća valuta ionako jaka, “operacija Ina” u MOL-ovoj izvedbi znači veliki aprecijacijski pritisak na kunu.

MOL će najvjerojatnije s bankama dogovoriti određenu razinu konverzije eura u kune, no jačanju kune pomažu i inflacijski pritisci. Zbog toga je moguće da tečaj dođe do razine od 7,15 kuna za euro, a ispod te razine se rizik ne bi isplatio niti onim akterima na deviznom tržištu koji sada nastoje iskoristiti situaciju i zaraditi na padu eura, rekao nam je Stojić.

Jačanje kune, tvrdi glavni analitičar HAAB-a, donosi glavobolju, ali i donekle dobre vijesti za HNB, jer jača kuna dodatno slabi konkurentnost hrvatskog gospodarstva, ali i guši učinke uvozne inflacije. Kako je središnja banka ove godine logično jače koncentrirana na borbu protiv inflacije, neće biti ništa čudno ako dopusti malo jaču kunu nego što bi to dopustila u uvjetima bez inflatornih pritisaka.